Zaposlenik u udruzi

Zaposlenik u udruzi

By on May 19, 2011 in Savjeti | 0 comments

Čitateljica B.G. pita:

Namjeravam otvoriti Udrugu koja bi ostavrivala financijsku dobit.

Smijem li imati jednog zaposlenika kojemu bih mjesečno davala plaću?

Naime, to bi bio glavni tajnik koji bi obavljao sve potrebne administrativne i operativne poslove i zbog toga bi trebao imati puno radno vrijeme  (8h).

Ako bi se to moglo, također me zanima da li bih tom zaposleniku trebala isplaćivati plaću kao što je to slučaj u tvrtkama (doprinosi državi) ili za Udruge vrijede drukčija pravila?”

banergornji copy

Odgovor:

Prva stvar koju sam uočila čitajući ovo pitanje je upotreba termina “financijska dobit” u kontekstu poslovanja udruge. U praksi se upravo sa tim krivim razumijevanjem susrećem svakodnevno!

Naime, članak 2. Zakona o udrugama definira pojam udruge ovako:

“Udruga u smislu ovoga Zakona je svaki oblik slobodnog i dobrovo­ljnog udruživa­nja više fizičkih, odnosno pravnih osoba, koje se, radi zaštite ­njihovih probitaka ili zauzima­nja za zaštitu ­ljudskih prava i sloboda, te ekološka, humanitarna, informacijska, kulturna, nacionalna, pronatalitetna, prosvjetna, socijalna, strukovna, športska, tehnička, zdravstvena, znanstvena ili druga uvjere­nja i ci­ljeve, a bez namjere stjeca­nja dobiti, podvrgavaju pravilima koja uređuju ustroj i djelova­nje toga oblika udruživa­nja.”

 

Dakle, smisao djelovanja udruge je u zaštiti i promicanju interesa članova udruge ili društvene zajednice.

Udruge se ne osnivaju sa svrhom zarade ili još manje ostvarivanja financijske dobiti!

Stvari, otprilike, idu ovako: Vi i još dvoje drugih punoljetnih osoba detektirali ste neki problem među osobama sličnim Vama (iako, u praksi, nažalost, ima udruga koje imaju cijelo vrijeme samo 3 – nužna – člana) i odlučili ste se organizirati kako biste članovima svoje udruge ili široj društvenoj zajednici doprinijeli svojim znanjem, zalaganjem… cjelokupnim djelovanjem… ostvarivanju probitka.

Udruga je prilično altruistički način djelovanja. Njome nastojimo ostaviti trag na ovom svijetu.

Naravno, nije nužno da sve ono što pojedinac radi za udrugu bude bez naknade. Ukoliko udruga želi nečiji rad angažirati putem ugovora o radu, na nju se primjenjuju svi pravni propisi koji važe i za sve ostale subjekte u ovoj državi:

  • zakon o radu

  • zakon i pravilnik o porezu na dohodak

  • zakon o volonterima

  • zakon o zaštiti na radu

banerdonji copy

Ako udruga pokrene djelatnost koja će imati za cilj ostvarivanje zarade, radit će po propisima o porezu na dobit. Međutim, ta dobit (=razlika između prihoda i rashoda) će služiti ostvarivanju ciljeva udruge iz njenog statuta, a NE za raspodjelu niti među članovima, a još manje među osnivačima.

U praksi primjećujem da je prilično široko rasprostanjeno shvaćanje udruge kao neke porezne pogodnosti, porezne oaze koja služi za izvlačenje gotovine i ostvarivanje zarade osnivača! Dapače, često se udruge spomninju u kontekstu poduzetničke aktivnosti.  To nikako nije tako!

Ipak, da sasvim decidirano odgovorim čitateljici na njeno pitanje: ukoliko udruga nekoga angažira za rad u punom radnom vremenu, morat će pri tome primjeniti sve ranije nabrojene propise, te kao i svaki drugi subjekt, naravno, plaćati mu neto plaću i sve doprinose i poreze na nju.

Ukoliko će taj tajnik volontirati za udrugu, to znači da će dobrovoljno i bez ikakve nadoknade dati svoj rad za ostvarivanje ciljeva udruge i da, konzekventno, neće primati naknadu (=plaću) za taj rad. Može samo dobiti refundaciju stvarno nastalog troška prilikom tog volonterskog rada.

U tom dijelu, dakle, udruge nisu izuzete iz općih propisa.

ostali savjeti copy

Autorica teksta: Zorana Mavričić-Korošec voditeljica knjigovodstvenog servisa Makora